|
so:text
|
U Europskom parlamentu i općenito u europskim institucijama premalo se raspravlja o Bosni i Hercegovini u kontekstu daljnjeg proširenja EU. Dok Srbija ubire plodove dogovora s Kosovom, a Crna Gora otvara ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, BiH ne ostvaruje nikakav napredak i ostaje kao najveći izazov za regionalnu stabilnost. To se mora promijeniti, jer i BiH zaslužuje europsku perspektivu. Novi pristup podrazumijeva i nove koncepte, jer se BiH neće mnogo pomaknuti ako se ne započne tranzicija iz dejtonskog dvoentitetskog modela prema europskom federativnom modelu. U BiH još nisu riješena nacionalna pitanja, što koči demokratski razvoj i funkcioniranje institucija. U tom kontekstu stalno se sukobljavaju dva ekstremna i suprotstavljena koncepta, separatizam i centralizam, koji svaki na svoj način potkopavaju same temelje države BiH. Novi pristup trebao bi se graditi na postojećim federalnim iskustvima u Europi, uvažavajući činjenicu da je BiH domovina trima različitim narodima. Pri tome smatram da bi EU trebala razraditi nove potporne mehanizme za takav proces europeizacije BiH u okviru pristupnih pregovora. Upravo zbog toga je potrebno staviti BiH na dnevni red Vijeća. Nisam stavio naglasak na nacionalne programe Srba, Bošnjaka ili Hrvata, već na sukob između separatističkih i unitarističkih snaga, jer je to, zapravo, ključ problema. Zato i govorim o federalizmu kao principu koji može najbolje organizirati složenu državu kao što je BiH. Naravno, već imamo jedan entitet koji nosi naziv Federacija, ali koji je u biti izgubio svoj federalni karakter. Dakle, treba federalizirati Federaciju BiH kao prvi korak prema europeizaciji cijele BiH. (hr) |
